Podatak iz 2021. godine o prihodu od turista navodi kako je zarada u Hrvatskoj iznosila 9 milijardi i 121 milijun eura, što je u odnosu na 2020. godinu za 89% više. (Ministarstvo turizma i sporta, 2022.) Rast broja posjetitelja sveprisutni je trend u Hrvatskoj. Međutim, rast broja posjetitelja nikako ne smije biti prioritet, već održivi razvoj u skladu sa ekološkim, klimatski, prostornim i infrastrukturnim standardima. U 2021. godini u Hrvatskoj je ostvareno 13,8 milijuna dolazaka te 84,1 milijun noćenja. (Hrvatska turistička zajednica, 2022.). Turizam je važan i na globalnoj razini jer je pokretač ekonomskog, ali društvenog razvoja nerazvijenih područja te se kroz turizam osnažuje pokretanje malih poduzeća. Prema podacima Svjetske turističke organizacije turizam čini 10% ukupnog svjetskog BDP-a. Jedno od deset radnih mjesta je u turizmu, koji ostvaruje 1,4 bilijuna USD izvozom roba i čini ukupno 7% ukupnog svjetskog izvoza te ostvaruje 29% ukupnog svjetskog izvoza usluga. Međutim, otvara se pitanje kako i prema kojim počelima kreirati strategiju brendiranja naših destinacija, a da ona bude provediva, održiva, da se oslanja na važne odrednice kulturnog identiteta lokalne zajednice i koncepata održivosti te na kraju da uspješnost bude mjerljiva i da rezultat provedbe takve strategije može i kapitalizirati. Oslanjajući se na primjer uspješnih turističkih regija u Hrvatskoj, Istre i Hrvatskog primorja korisno je analizirati njihovu strategiju, ali i determinirati prostor za poboljšanje, osobito u povezivanju komunikacije i kulture. Prema izvještaju Turističke zajednice Istre ta je regija je ove godine ostvarila 4% bolji rezultat u dolascima: 3,7 milijuna (+160.000 dolazaka) te 2% bolji rezultat u noćenjima: ukupno 22,3 milijuna (+450.000 noćenja) u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome treba naglasiti kako je Istra jedina primorska turistička regija u Hrvatskoj koja je u 2022. godini ostvarila bolji rezultat nego rekordne 2019. godine. U odnosu na 2019. Istra bilježi povećanje od 5% u noćenjima, dakle i u odnosu na 2022. i na 2019. Hrvatsko primorje je čak i u pandemiji 2020. godine ostvarivalo zamjetne uspjehe. Prema službenim podacima sustava e-Visitor ostvarenje u srpnju 2020. godine na Kvarneru iznosi 66% noćenja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, što je pozicioniralo Kvarner u vrh primorskih regija s najvećim turističkim prometom. Pri tome je popunjenost komercijalnih kapaciteta bilo na 40%, što je u tom trenutku bilo najbolje na razini Hrvatske. Otvara se pitanje je li tim rezultatima doprinijela strategija brendiranja ili neka određena komunikacijska strategija i u kojoj mjeri. Komunikacijska strategija važan je alat u turizmu, a turistički brend je ono na što se u svojoj komunikaciji oslanjaju svi dionici u turizmu. Nadalje, ispitivanje tržišta važan je segment u određivanju komunikacijske strategije, tko su turisti koji dolaze u naše popularne turističke regije, znaju li prepoznati i tumačiti kulturne identitete destinacije koju su posjetili i koliko se ti identiteti koriste u promociji, a da pri tome ne dolazi do komodifikacije kulture, odnosno pretvaranje baštine, a i samih lokaliteta u objekt prodaje jer to pripada samoj srži kapitalističkog procesa, pretvarajući ono što je nekoć bilo besplatno i nepovezano s novcem u nešto što ovisi i eksplicitno se usredotočuje na novčanu razmjenu (Scranton, 2007; str. 8).
Inovativnost ovoga projekta ogleda se u specifičnom, interdisciplinarnom pogledu na istraživački problem koji se temelji na održivom iskorištavanju kulturnih identiteta u svrhu predstavljanja i brendiranja destinacije, kao i kreiranja imidža odabranih lokaliteta. Uzimajući u obzir ekonomske, komunikacijske i kulturološke dimenzije ovako postavljenog istraživanja, fokus je na cjelovitom razumijevanju fenomena turizma te značajnog i važnog doprinosa kulturnog nasljeđa, identiteta i baštine u izgradnji imidža destinacije. S takvim pristupom, projekt bi dobio praktičnu poveznicu sa tržištem koje bi, s druge strane, ovim projektom, dobilo znanstveno utemeljen priručnik koji bi na jasan način predstavio i pojasnio proces brendiranja turističke destinacije i sve mogućnosti adekvatnog iskorištavanja kulturnih resursa.
